3. Radovi iz zbornika

Srbi i hrvati u Senatu Kraljevine Jugoslavije 1932-1941
Iako je Senat Kraljevine Jugoslavije postojao kratko, formalno deset, a suštinski sedam godina, činjenica da je predstavljao gornji dom Narodnog predstavništva, način izbora i imenovanja senatora, kao i letimičan pogled na njihova imena kazuju nam da se radilo o ljudima koji su imali izuzetan ugled na ličnom, regionalnom ili državnom nivou i predstavljali elitu jugoslovenske međuratne države. Ipak, nedemokratski način nastanka te institucije, jasna namera vladara da kroz nju zadrži kontrolu nad zakonodavnom vlašću, kao i odabir režimu lojalnih ljudi, u početku su uzrokovali njeno neprihvatanje, odnosno bojkot od većine političkih predstavnika hrvatskog naroda. Ovakav odnos prema Senatu se menja tek nakon sporazuma Cvetković-Maček 26. avgusta 1939. godine. Autori u radu rekonstruišu sam nastanak i trajanje ustanove Senata u Kraljevini Jugoslaviji, statistički obrađuju profesionalnu, versku i obrazovnu strukturu senatora i analiziraju polemike na zasedanjima koje se tiču odnosa Srba i Hrvata, kao i stavove senatora o „hrvatskom pitanju“., Published, Šifra projekta: 47030, Članak je deo projekta Konflikti i krize: saradnja i razvoj u Srbiji i regionu u 19. i 20. veku (47030) koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.